{"id":9453,"date":"2017-05-15T19:09:35","date_gmt":"2017-05-15T19:09:35","guid":{"rendered":"http:\/\/femigel.info\/hr\/?p=9453"},"modified":"2021-04-26T14:44:55","modified_gmt":"2021-04-26T14:44:55","slug":"maternica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/femigel.info\/hr\/maternica\/","title":{"rendered":"Maternica"},"content":{"rendered":"

Funkcija maternice<\/h2>\n
\"\"

anatomski prikaz maternice<\/p><\/div>\n

Maternica (lat. uterus, gr. hystera) je smje\u0161tena u maloj zdjelici, izme\u0111u mokra\u0107nog mjehura (sprijeda) i debelog crijeva (straga). Veli\u010dina joj je promjenljiva, no u normalnu je stanju naj\u010de\u0161\u0107e duga oko 6,5-9 centimetara, od \u010dega oko 2\/3 du\u017eine otpada na tijelo maternice (corpus uteri) , a donja tre\u0107ina na vrat maternice (cervix uteri).<\/p>\n

Kako je glavna funkcija maternice, kao \u0161to joj i samo ime govori, smje\u0161taj, razvoj i izgon ploda, tako se ona tijekom trudno\u0107e mo\u017ee nevjerojatno rastegnuti, a pri \u010demu joj se kapacitet pove\u0107ava vi\u0161e od 4000 puta.<\/p>\n

Maternica je funkcionalno podjeljena na dva dijela: tijelo i vrat maternice.<\/p>\n

Unutar tijela maternice nalazi se materni\u010dna \u0161upljina, tzv. materi\u0161te, koje je ome\u0111eno troslojnom stijenkom. Materi\u0161te je trokutasta oblika i kod nerotkinja je, za razliku od rotkinja, malo, dok su stijenke maternice gotovo sljubljene.<\/p>\n

Pri vrhu materi\u0161ta, s lijeve i desne strane, nalaze se unutra\u0161nji otvori jajovoda. Dio tijela maternice iznad linije koja povezuje oba otvora jajovoda jest dno ili fundus maternice.<\/p>\n

Na donjem dijelu materni\u010dna se \u0161upljina, a time i samo tijelo maternice, su\u017eava (pola centimetra duga\u010dak isthmus) i prelazi u vrat maternice, na kraju kojega se nalazi otvor prema rodnici \u2013 vanjsko u\u0161\u0107e vrata maternice.<\/p>\n

Prostor iza maternice a ispred debelog crijeva naziva se Douglasova \u0161upljina ili prostor, koji je u zdravom stanju prazan i neosjetljiv na pritisak.<\/p>\n

Pozicija maternice<\/h2>\n

Maternica nije fiksirana u jednom polo\u017eaju. Ona je gibljiva u smjeru lijevo-desno i naprijed-nazad i smje\u0161tajem se stalno prilago\u0111uje puno\u0107i mokra\u0107nog mjehura i debelog crijeva (npr. pun je mjehur lagano potiskuje prema nazad).<\/p>\n

Dok stojimo, ispra\u017enjenog mjehura i debelog crijeva, tijelo maternice naslanja se na mokra\u0107ni mjehur i nagnuto je prema naprijed (tzv. antefleksija).<\/p>\n

Ta se pozicija razlikuje od \u017eene do \u017eene, kao uostalom i kod svake \u017eene tijekom razli\u010ditih \u017eivotnih razdoblja.<\/p>\n

\"\"

Maternica u retrofleksiji i antefleksiji<\/p><\/div>\n

Kod otprilike 20% \u017eena tijelo maternice naslanja se na debelo crijevo, okrenuto u smjeru prema kralje\u017enici. Takva se pozicija naziva retrofleksija.<\/p>\n

Ako je va\u0161a maternica u retrofleksiji i pritom ne osje\u0107ate probleme, nema razloga za paniku. Tek manji broj \u017eena osje\u0107a probleme poput bolova tijekom spolnog odnosa ili menstruacije, a rijetke zbog toga trebaju lije\u010denje.<\/p>\n

Stijenka maternice<\/h2>\n

Stijenku maternice grade tri razli\u010dita sloja: endometrj, miometrij i perimetrij.<\/p>\n

Prvi, unutarnji sloj je endometrij i predstavlja sluznicu koja obla\u017ee materni\u010dnu \u0161upljinu. Budu\u0107i da se u endometrij implantira oplo\u0111ena jajna stanica, on je bogat \u017elijezdama i krvnim \u017eilama. Debljina mu se mijenja tijekom \u017eivota, a u na\u0161im reproduktivnim godinama i cikli\u010dki svakog mjeseca.<\/p>\n

Endometrij je oblo\u017een miometrijem, mi\u0161i\u0107nim slojem debljine oko 2,5 centimetara, koji omogu\u0107uje trudove i poro\u0111aj.<\/p>\n

Miometrij je direktno sljubljen s perimetrijem – ovojnicom sa\u010dinjenom od vezivnog tkiva, koja dijeli maternicu od susjednih organa.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Dijelove stijenke maternice zapravo mo\u017eemo vidjeti, a \u010desto i osjetiti. Naime, svakoga mjeseca na\u0161e se tijelo priprema za mogu\u0107u trudno\u0107u. Pod utjecajem hormona estrogena i protesterona endometrij stalno mijenja debljinu i izgled.<\/p>\n

Prije menstruacije pove\u0107ava se i buja. Do\u0111e li do oplodnje, oplo\u0111ena \u0107e se jajna stanica smjestiti u taj zadebljali endometrij koji \u0107e potom hraniti fetus u njegovim prvim tjednima \u017eivota. No ako oplodnja izostane, endometrij se lju\u0161ti i mi ga do\u017eivljavamo kao menstrualno krvarenje. Odmah po menstruaciji endometrij je tanak, da bi se pod utjecajem estrogena po\u010deo regenerirati i ponovno bubriti.<\/p>\n

Da bi tijelo svakoga mjeseca moglo izbaciti s svje\u017ee olju\u0161ten sloj endometrija, zaslu\u017ean je miometrij. Kontrakcije miometrija guraju “neiskori\u0161tenu” sluznicu, jednako kao \u0161to to \u010dine i s djetetom kad do\u0111e vrijeme da ugleda svijet. Tako su menstrualni gr\u010devi zapravo umanjene verzije kontrakcija i bolova koje rodilje iskuse pri porodu.<\/p>\n

Endometritis<\/h2>\n

Endometritis je upala sluznice maternice (endometrija). Do nje mo\u017ee do\u0107i ako se bakterije iz rodnice i vrata maternice pro\u0161ire u materi\u0161te – uglavnom je rije\u010d o polimikrobnoj infekciji sojevima streptokoka, stafilokoka i gonokoka, klamidijom, aktinomicetima, E. coli ili normalnim vaginalnim bakterijama.<\/p>\n

Svaki zahvat koji zahtjeva prolaz kroz vrat maternice do maternice (npr. umjetno izazvani poba\u010daj, kireta\u017ea) pove\u0107ava \u0161anse za razvoj endometritisa. Kako endometrij direktno le\u017ei na miometriju, endometritis je nerijetko pra\u0107en miometritisom.<\/p>\n

\"\"

prikaz endometritisa<\/p><\/div>\n

Endometritis je naj\u010de\u0161\u0107e akutno stanje, ali mo\u017ee biti i kroni\u010dno (npr. ponekad kod klamidijske infekcije), pa tako i simptomi mogu biti izra\u017eenijili pritajeni.<\/p>\n

Endometritis uglavnom karakterizira bol i osje\u0107aj pritiska u donjem dijelu trbuha i kri\u017eima, poja\u010dan i promijenjen iscjedak, nepravilna krvarenja te osje\u0107aj slabosti i mu\u010dnine uz povi\u0161enu tjelesnu temperaturu. Bolest zahtijeva antibiotsku terapiju.<\/p>\n

Endometrioza<\/h2>\n

Endometrioza je \u010dest problem kod \u017eena i naj\u010de\u0161\u0107i krivac za bolne menstruacije i spolni odnos te probleme sa plodnosti. Rije\u010d je o bolesti kod koje sluznica maternice (endometrij) raste izvan svojih anatomskih granica.<\/p>\n

Endometrioti\u010dna \u017eari\u0161ta naj\u010de\u0161\u0107e su razmje\u0161tena unutar same maternice, ali i dalje od nje (npr. na jajnicima) ili \u010dak jako daleko (npr. u plu\u0107ima). Ta su \u017eari\u0161ta receptori za hormone, pa se stoga pona\u0161aju kao endometrij maternice, bolje re\u0107i kao male maternice koje imaju folikularnu, a \u010desto i sekretornu fazu, dok sluznica endometrijskih cisti krvari i nekrotizra.<\/p>\n

\"\"

prikaz endometrioze<\/p><\/div>\n

Simptomi endometrioze variraju u zavisnosti od toga gdje se nalaze endometrioti\u010dna \u017eari\u0161ta i u zavisnosti od menstruacijskog ciklusa. Ima \u017eena kojima endometrioza ne stvara nikakve probleme, no ve\u0107ina \u0107e osje\u0107ati bol i napetost u donjem dijelu trbuha, \u0161to se pogor\u0161ava uo\u010di i na po\u010detku menstruacije, a smanjuje na njezinu kraju. Ostali simptomi mogu se odnositi na bol tijekom spolnog odnosa i neplodnost (uglavnom kad su endometriozom zahva\u0107eni jajnici i jajovodi).<\/p>\n

Endometrioza se javlja isklju\u010divo u reproduktivnim godinama, dakle nikad prije prve i poslije posljednje menstruacije. Unato\u010d brojnim teorijama, uzroci nastanka endrometrioze jo\u0161 nisu spoznati. Lije\u010denje je individualno, a mo\u017ee uklju\u010divati hormonsku terapiju ili operativni zahvat.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Novotvorine i anomalije maternice<\/h2>\n

Dobro\u0107udne novotvorine maternice nisu rijetkost, od \u010dega su najzastupljeniji miomi, a za njima slijede adenomi maternice koji naj\u010de\u0161\u0107e dolaze u obliku polipa i hiperplazija (dobro\u0107udne promjene) endometrija.<\/p>\n

Karcinom tijela maternice je naj\u010de\u0161\u0107a zlo\u0107udna novotvorina \u017eenskog reproduktivnog sustava i odnosi se na 6-7 posto svih karcinoma kod \u017eena (na \u010detvrtom je mjestu, iza karcinoma dojke, plu\u0107a i debelog crijeva).<\/div>\n
\"\"

karcinom tijela maternice<\/p><\/div>\n

Miom<\/h3>\n

Miom je dobro\u0107udni tumor gra\u0111en od glatke muskulature. Ve\u0107inom je kuglasta oblika, razli\u010ditih veli\u010dina, a s vremenom mo\u017ee narasti do te\u017eine od vi\u0161e kilograma. Miom se javlja tek poslije 20 godine \u017eivota, a naj\u010de\u0161\u0107e u kasnim tridesetima. Nakon posljednje menstruacije obi\u010dno se smanjuje, sme\u017eura i nestaje, a karakteristi\u010dno je da menopauza kod \u017eena koje imaju miom nastupa kasnije. Za nastanak mioma otkriveno je vi\u0161e kofaktora, ali ne i glavni uzrok.<\/p>\n

Miom se lije\u010di tek kad po\u010dinje stvarati problem – naj\u010de\u0161\u0107e obilna i nepravilna dugotrajna krvarenja, bolove i napetost u zdjelici te neplodnost – operativnim zahvatom ili hormonalnom terapijom.<\/p>\n

Polip<\/h3>\n

Endometralni polipi gra\u0111eni su od sluznice maternice (endometrija), a uzrok njihova nastanka jo\u0161 uvijek je nejasan. Ovi polipi mogu biti mali i diskretni, no mogu i tako narasti i istegnuti se da provire kroz u\u0161\u0107e maternice u rodnicu. Takvi su slu\u010dajevi ipak rijetkost, i polipi rijetko predstavljaju problem. Isto tako, \u010desto sami otpadnu, a ako se to ne dogodi i po\u010dinju stvarati probleme u obliku obilnih ili izvanmenstrualnih krvarenja, mogu se odstraniti manjim operativnim zahvatom ili kombiniranom hormonskom terapijom.<\/p>\n

Anomalije maternice<\/h3>\n

Uro\u0111ene anomalije maternice javljaju se kod 1-3% \u017eena, i rje\u0161avaju se klasi\u010dnim ili endoskopskim operativnim zahvatom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Funkcija maternice Maternica (lat. uterus, gr. hystera) je smje\u0161tena u maloj zdjelici, izme\u0111u mokra\u0107nog mjehura (sprijeda) i debelog crijeva (straga). Veli\u010dina joj je promjenljiva, no u normalnu je stanju naj\u010de\u0161\u0107e duga oko 6,5-9 centimetara, od \u010dega oko 2\/3 du\u017eine otpada na tijelo maternice (corpus uteri) […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[200],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/femigel.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9453"}],"collection":[{"href":"https:\/\/femigel.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/femigel.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/femigel.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/femigel.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9453"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/femigel.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9453\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10475,"href":"https:\/\/femigel.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9453\/revisions\/10475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/femigel.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9453"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/femigel.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9453"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/femigel.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9453"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}