HPV dijeta

HPV dijeta

Infekcije Humanim papilomavirusom su vrlo učestale, no kod većine njih srećom dolazi do samoizlječenja, bez razvoja pretkanceroznih i kanceroznih promjena tkiva.

Iako nema namirnice za koju bi se moglo tvrditi da je u stanju izliječiti tu infekciju, dokazano je da određene namirnice i prehrambena pravila potpomažu borbu organizma s virusom i samoizlječenje.

Režim takozvane ‘HPV’ dijete iznimno je zdrav za cijeli organizam, a posebice za zdravlje stanice koja je tim virusom napadnuta. Dijeta opskrbljuje stanicu većim količinama mikronutrijenata koji je čine zdravom i sposobnom obavljati svoju zadaću.

Imate li dijagnosticiranu HPV infekciju, pročitajte sljedeće naputke kako biste shvatili zašto vam zapravo neka hrana može pomoći a neka odmoći, a onda se tih naputaka pridržavajte.

Svojem ćete organizmu pružiti veliku pomoć, osnažiti imunitet stanice i organizma te pridonijeti svojem općem boljem osjećaju.

Zdrava ravnoteža između mesa i povrća

Ne trebate postati vegetarijanka, ali znajte da ni hrana s previše proteina ni hrana s previše masnoća (posebice životinjskih) nisu poželjne u ‘anti-HPV’ režimu prehrane.

To je ponajviše stoga što se pri metaboliziranju životnjskih proteina stvara aminokiselina homocistein koji se, kad je u većim količinama, povezuje s povećanim šansama za brojne ozbiljne bolesti i stanja (urođeni defekti, bolesti srca i krvnih žila i karcinom).

Da bi se homocistein reciklirao u metionin, također aminokiselinu, potrebna mu je prisutnost folne kiseline i vitimina B, i ako ih nemamo dovoljno, homocistein ostaje u krvi.

Hrana s visokim udjelom životinjskih proteina i masti zapravo je i preteška za naš organizam, posebice ako je unosimo u tijelo svakodnevno.

Iz jelovnika ne morate izbaciti meso, ali jedite ga tek povremeno. Osim toga, životinjsko meso radije zamjenite ribom i proteinima iz povrća.

Zbogom prerađenoj i praznoj hrani

Da bi stanica održala zdravlje, potrebno ju je opskrbiti s dovoljno mikronutrijenata, a to ćemo najbolje i najlakše postići jedući veće količine sirova voća i povrća.

Hrana bogata mikronutrijentima ne znači ujedno i hranu bogatu kalorijama. Naprotiv, većina hrane bogate kalorijama ima malo mikronutrijenata, posebice ako je prerađena, puna šećera, škroba i soli i tijelu stranih kemijskih suspstancija (umjetne boje, konzervansi, pojačivači okusa, aromati i slično).

Takva hrana pridonosi abnormalnosti stanice (mijenja se veličina jezgre i citoplazme), a takva promijenjena stanica na kraju može dovesti i do bolesti.

Svjesno birajte zalogaje

Zdrava stanica traži antioksidanse iz povrća i druge fitonutrijente, za koje je sve dokazano da smanjuju šanse obolijevanja od karcinoma, te likopen i betakaroten, koji štite stanicu od oštećenja.

Ukratko, stručnjaci predlažu da se na našem tanjuru svakodnevno nađu namirnice koje sadrže lutein, zeaksantin, beta-kriptoksantin, vitamin C i vitamin A, likopen te papaja.

Evo gdje ćete ih pronaći:

• • Lutein /zeaksantin →

špinat, kelj, bijela repa, gorušica, raštika , blitva

• • Beta-kriptoksantin →

slatka tikva, crvene papričice, papaja, mandarina, naranča, ananas, lubenica, marakuja

• • Vitamin C →

agrumi i sokovi od agruma (naranča, limun, grejp), breskva, jabuka, kiseli kupus

• • Vitamin A →

sok mrkve, slatka tikva, batat, mrkva, špinat, jetra, maslac, sir, punomasno mlijeko, žutanjak, riblje ulje

• • Likopen →

sok, umak i juha od rajčice, koncentrat rajčice, crveni grejp, lubenica

• • Papaja →

svježa ili sok od papaje

Ne zaboravite folnu kiselinu

Folna je kiselina važna za sintezu DNK, a DNK kotrolira funkcioniranje stanice (to je njezin program) i stvaranje tkiva. Zato se manjak folne kiseline može odraziti na ispravno funkcioniranje stanice.

Jedite što više sirove hrane ili kratko kuhane u vrlo malo vode jer toplinska obrada namirnica uništava 50-90% folne kiseline u hrani.

Bit će još bolje ako svoj tanjur usto napunite hranom koja je bogata folnom kiselinom, a to je:

• povrće tamnozelenih listova
• kruh od integralne pšenice
• grah i grašak (ne smije biti prekuhan)
• orašasti plodovi i sjemenke
• klice
• naranča i grejp
• jetra i ostale iznutrice
• perad

Jedite po bojama

Svakodnevno jedite najmanje 5 obroka svježeg voća i povrća. Ali ne jednih te istih namirnica, nego namirnica iz najmanje 5 različitih grupa namirnica iste boje.

Dokazano je naime da postoji veza između boje namirnice i fitonutrijenata koje sadrži, pa bismo zato trebali u svoju svakodnevnu prehranu uključiti barem po jednu namirnicu određene boje. Lakše od toga ne može biti.

Evo i zašto: svako voće i povrće ima jedinstvenu kombinaciju fitonutrijenata koji na naš organizam imaju određeni utjecaj. Jedemo li samo jednu grupu namirnica, jedemo zdravo, ali tijelo ipak prikraćujemo za ostale bitne nutrijente koji se nalaze u nekoj drugoj grupi.

Ovako je voće i povrće razvrstano po bojama: