Jajnici

Jajnici

Funkcija jajnika

Jajnici ili ovariji su maleni parni organi. Smješteni su s obje strane maternice i u našem organizmu imaju dvojaku ulogu.

Prvo, jajnici djeluju kao žlijezde s unutarnjim lučenjem i proizvode i oslobađaju spolne hormone estrogen i progesteron.

Drugo, jajnici stvaraju i oslobađaju jajne stanice. U jajnicima su pohranjena sve ženine jajne stanice, i to od rođenja. Zapravo, bilo bi ispravnije reći i prije rođenja, jer one se nalaze u jajnicima već na polovini trudnoće. Tako svaka od nas dolazi na svijet opremljena s približno 200-300 tisuća nezrelih jajnih stanica u jajnicima, veličine 50-100 mikrometara.

Nezrela jajna stanica ovijena je tankom ovojnicom i čini primarni folikul.

U svakom menstrualnom ciklusu rastom započinje veći broj folikula, ali najčešće se samo jedan razvije u potpunosti i započinje pomicati prema površini jajnika, gdje dolazi do prsnuća sazrelog folikula i oslobađanja jajne stanice. Taj proces oslobađanja jajne stanice naziva se ovulacija.

Za svaki folikul koji je sazrio do procesa ovulacije na tisuće njih drugih prolazi različite stupnjeve razvoja i na kraju propada. Pretpostavlja se da u svakom trenutku u reproduktivnoj dobi deset posto folikula nalazi u raznim fazama razvoja.

Od svih nezrelih jajnih stanica tijekom reproduktivnih godina tek 300 do 400 njih razvija se do pune veličine od 1,5 cm i oslobodi iz oba jajnika.

Pozicija jajnika

Jajnici se su smješteni s obje strane maternice s kojom su vezani kratkom mišićnofibroznom spojnicom, a s kojom ne komuniciraju direktno, već posredstvom jajovoda. Sam položaj jajnika podložan je promjeni vezano uz to da li stojimo ili ležimo, i to posebice kod žena koje su rodile.

Prosječno gledajući, jajnici imaju oblik 2,5-3 cm dugog, 1,5-2 cm širokog i 1-1,5 cm badema.

Do puberteta je površina jajnika glatka, a uslijed cikličkih promjena koje prate reproduktivne ženine godine, površina jajnika postaje neravna i izbrazdana.

Desni i lijevi jajnik najčešće nisu istovjetni veličinom i pozicijom (obično je desni veći i niže postavljen) i to je posve normalno.

Veličina jajnika ne ovisi samo o konstituciji žene, nego i o fazi menstrualnog ciklusa i dobi žene.

U reproduktivnim godinama jajnici su veličinom gotovo dvostruko veći u razdoblju do ovulacije nego poslije. Završetkom reproduktivnog razdoblja, dakle u menopauzi, jajnici se smanjuju i atrofiraju do te mjere da na kraju ne budu veći od koštice šljive.

Upala jajnika (ooforitis)

Upala jajnika nije rijetka pojava, posebice kod mlađih spolno aktivnih žena i žena koje koriste intrauterinu kontracepciju. Gotovo u pravilu upala jajnika dolazi u pratnji upale jajovoda (salpingitis), pa se govori o upali adneksa, odnosno adneksitisu. (Adneksi su skupni naziv za jajnike i jajovode)

Glavni uzročnici upalnog stanja jajnika najčešće su polimikrobna klamidijska, streptokokna, sfafilokokna ili gonokokna infekcija, bakterija E. coli, aktinomiceti kao i neki drugi mikroorganizmi koji se nalaze u rodnici. Do upale dolazi širenjem bakterija iz rodnice kroz maternicu do jajovoda i jajnika. Širenje bakterija omogućeno je u uvjetima narušene prirodne obrane, što znači u slučajevima kad je narušena obrambena kiselost rodnice, kad nema sluzi u kanalu vrata maternice i kad je promijenjen epitel maternice.

Upalu jajnika karakterizira neprekidni bol, različita intenziteta, te osjetljivost u donjem dijelu trbuha. S vremenom dolazi do porasta tjelesne temperature, jajnici se uvećavaju i ubrzavaju sazrijevanje folikula koji ne mogu prsnuti, pa se javlja policistična degeneracija jajnika uz usporedno stvaranje priraslica.

Ako se upalni proces na vrijeme ne liječi antibiotskom terapijoim, dolazi do širenja i stvaranja gnojnog apscesa jajnika i jajovoda, što može prijeći u kronično stanje. Njega karakteriziraju povremeni bolovi u donjem dijelu leđa, bolne menstruacije zbog priraslica, poremećen menstrualni ciklus, bolni spolni odnos te povišena temperatura.

Upalna bolest zdjelice

Do upalne bolesti zdjelice dolazi kad se infektivni mikroorganizmi iz rodnice prošire i istodobno zahvate vrat maternice, epitel tijela maternice, jajovode, jajnike i potrbušnicu male zdjelice. Upala je najčešće akutna, a infekcija polimikrobna. Dok je nekoć primarni uzročnik bila infekcija gonokokom, danas se na prvom mjestu nalazi klamidijska infekcija, često udružena sa streptokokom, sfafilokokom, bakterijom E. coli kao i drugim mikroorganizmima koji se nalaze u rodnici.

Od upalne bolesti zdjelice najčešće oboljevaju mlađe spolno aktivne žene, a na učestalost pojavljivanja bolesti utječe:

• rani početak spolnog života
• više seksualnih partnera
• nepridržavanje higijene pri seksualnim aktivnostima (npr. kod analnog seksa)
• korištenje intrauterine kontracepcije i ostale manipulacije maternice (npr. izazvani pobačaj)

Širenje infekcije posebno je olakšano u dane menstruacije jer otjecanje menstrualne krvi odstranjuje čep sluzi iz kanala vrata maternice i smanjuje kiselost rodnice, koja je jedna od njezinih obrambenih mjera.

Prvi simptom upalne bolesti zdjelice jest bol koji se javlja u donjem dijelu trbuha, a kojem se pridružuje povišenje tjelesne temperature i promjena vaginalnog iscjetka. koji može biti gnojan ili sluzavo-gnojan.

Međutim, kod nekih žena ovi simptomi mogu izostati ili mogu biti slaba intenziteta, a subjektivno se problemi počnu osjećati tek kad se stvore priraslice i/ili apsces jajnika i jajovoda.

Međutim, kod nekih žena ovi simptomi mogu izostati ili mogu biti slaba intenziteta, a subjektivno se problemi počnu osjećati tek kad se stvore priraslice i/ili apsces jajnika i jajovoda.

Bolest se liječi antibiotskom terapijom i mirovanjem, a ako se liječenjem odugovlači ili je liječenje neodgovarajuće, posljedice mogu biti dugoročne: stvaranje ožiljaka i priraslica, kronične tegobe s epizodama pogoršanja, bolni spolni odnosi, neplodnost i mogućnost izvanmaternične trudnoće, prijevremenog poroda i spontanog pobačaja.

Novotvorine jajnika

Jajnici su česta lokacija za razvoj raznovrsnih novotvorina.

Tumori jajnika

u najvećem broju slučajeva su dobroćudni i ne uzrokuju probleme, posebno ako su manje veličine. Problemi se subjektivno počinju osjećati tek kad se tumor razvije do te mjere da počne pritiskati okolne organe, npr. mokraćni mjehur ili crijeva, i ometati im funkcioniranje. Tumori jajnika se kirurški liječe, pa i onda kad ne stvaraju probleme. Naime, otprilike jedna četvrtina tih tumora ima predispoziciju promijeniti ćud i pretvoriti se u zloćudni tumor jajnika, a dodatni problem stvara činjenica da se dostupnim dijagnostičkim metodama ne može sa sigurnošću utvrditi kakvog je karaktera tumor.

Karcinom jajnika

uvjetovan je cijelim nizom činitelja – hormoni, naslijeđe, broj ovulacija, prehrana i okoliš, zračenje, virusi, krvna grupa – koji mogu djelovati udruženo. Stoga nažalost karcinom jajnika nije lako prevenirati, kao što je to primjerice moguće s karcinomom vrata maternice. Budući da nasljedni faktor nije zanemariv, ženama koje u svojoj bližoj porodici (majka, sestra, baka, tetka) imaju zabilježen slučaj karcinoma janika preporučuje se redovita kontrola tumorskih markera i ulrazvučni pregled.

Ciste jajnika

pružaju slične simptome kao i tumori jajnika, a operativno se liječe ako same ne nestanu, što je češći slučaj. Najčešća se stvara folikularna cista, koja veličinom može doseći do pet centimetara, pa i više. Iz nesazrelih folikula nastaju ciste ispunjene bistrom tekućinom (tzv. vodene ciste) koje spontano nestaju poslije menstruacije ili nakon hormonske terapije.