Jajovodi
Funkcija jajovoda
Uloga jajovoda (lat. tuba uterina) u reroduktivnom sustavu jest hvatanje jajne stanice koju izbacuje jajnik na svojoj površini, uvođenje te jajne stanice u jajovod i njezin transport do maternice. I, naravno, jedna od glavnih zadaća jajovoda – oplodnja jajne stanice.
Naime, tijekom putovanja jajne stanice do maternice odvija se oplodnja.
putovanje jajne stanice i oplodnja
Suprotno čestom laičkom mišljenju da se oplodnja zbiva u maternici, ona se zapravo odvija u jajovodu, pa su stoga zdravi i prohodni jajovodi preduvjet zdrave trudnoće
Ako je zbog, primjerice, čestih i neliječenih upala jajovoda došlo do oštećenja epitela jajovoda i stvaranja priraslica, putovanje jajne stanice i oplodnja mogu biti onemogućeni.
Nakon što bude oplođena u jajovodu, jajna stanica nastavlja put prema maternici, u koju će stići za otprilike tri dana.
Pozicija jajovoda
Jajovodi su parni mišićni organi smješteni s vanjske strane maternice.
Najjednostavnije rečeno, nalik su na duge (10-12 centimetara) tanke cijevi koje su na jednoj strani povezane s maternicom (maternično ušće jajovoda), a na drugoj se pružaju prema trbušnoj šupljini usmjereni prema jajnicima (trbušno ušće jajovoda).
Na kraju tog ušća nalaze se trepetljike – fimbrije – od kojih je barem jedna nešto duža i tako u doticaju s jajnikom. Namjena tih fimbrija jest hvatanje jajne stanice oslobođene iz jajnika.
Unutar tube jajovoda također se nalazi epitel s trepetljikama nalik tankim vlasima (tzv. cilije) koje potiskuju jajnu stanicu na njezinu putu prema maternici, kao i stanice koje izlučuju sekret. Jajašce se na svom putu giba u smjeru gibanja tog sekreta, dok spermiji putuju u obrnutom smjeru.
Ako je neka od fukncija jajovoda neostvarena, oplodnja će izostati ili će se oplođena jajna stanica usaditi u stijenku jajovoda i nastaviti ovdje rasti, što predstavlja ozbiljan zdravstveni problem (tubularna trudnoća).
Upala jajovoda (salpingitis)
Glavni uzročnik upalnog stanja jajovoda najčešće je polimikrobna streptokokna, sfafilokokna ili gonokokna infekcija, bakterija E. coli i neki drugi mikroorganizmi koji se nalaze u rodnici. Do upale dolazi širenjem bakterija iz rodnice kroz maternicu do jajovoda.
Širenje bakterija omogućeno je u uvjetima narušene prirodne obrane, što znači u slučajevima kad je narušena obrambena kiselost rodnice, kad nema sluzi u kanalu vrata maternice i kad je promijenjen epitel maternice. Do upale jajnika najčešće dolazi u dane menstruacije..
Upalu jajovoda karakterizira bol različita intenziteta u donjem dijelu trbuha.
Upalu jajovoda karakterizira bol različita intenziteta te osjetljivost u donjem dijelu trbuha. Moguće je javljanje gnojnog ili sluzavognojnog iscjetka.
Akutnu fazu prati povišena temperatura, koja se penje iznad 38° ako se upalni proces ne liječi antibiotskom terapijom i mirovanjem, pa dolazi do stvaranja gnojnog apscesa jajnika i jajovoda (tuboovarijalni apsces).
Neliječena bolest može prijeći u kronično stanje koje karakteriziraju povremeni prigušeni bolovi u donjem dijelu leđa, zbog priraslica bolne menstruacije, stvaranje tuboovarijalne ciste, poremećen menstrualni ciklus, smanjenje plodnosti ili neplodnost, te povećane šanse za pojavu izvanmaternične trudnoće.
Upalna bolest zdjelice
Upala jajnika nerijetko se proširi i zahvati epitel tijela maternice, jajnike i potrbušnicu male zdjelice. U tom slučaju govorimo o upalnoj bolesti zdjelice. Upala je najčešće akutna, a infekcija polimikrobna. Dok je nekoć primarni uzročnik bila infekcija gonokokom, danas se na prvom mjestu nalazi klamidijska infekcija, često udružena sa streptokokom, sfafilokokom, bakterijom E. coli kao i drugim mikroorganizmima koji se nalaze u rodnici.
najčešće oboljevaju mlađe spolno aktivne žene,
Od upalne bolesti zdjelice najčešće oboljevaju mlađe spolno aktivne, a na učestalost pojavljivanja bolesti utječe:
- rani početak spolnog života
- više seksualnih partnera
- nepridržavanje higijene pri seksualnim aktivnostima (npr. kod analnog seksa)
- korištenje intrauterine kontracepcije i ostale manipulacije maternice (npr. izazvani pobačaj)
Širenje infekcije posebno je olakšano u dane menstruacije jer oticanje menstrualne krvi odstranjuje čep sluzi iz kanala vrata maternice i smanjuje kiselost rodnice, koja je jedna od njezinih obrambenih mjera.
Bolest se liječi antibiotskom terapijom i mirovanjem, a ako se liječenjem odugovlači ili je liječenje neodgovarajuće, posljedice mogu biti dugoročne: stvaranje ožiljaka i priraslica, kronične tegobe s epizodama pogoršanja, bolni spolni odnosi, neplodnost i mogućnost izvanmaternične trudnoće, prijevremenog poroda i spontanog pobačaja.
Izvanmaternična trudnoća
izvanmaternična trudnoća
Kad se oplođena jajna stanica ne implantira u materničnu šupljinu, nego izvan nje, govorimo o ektopičnoj ili izvanmaterničnoj trudnoći. Najveći broj izvanmaterničnih trudnoća – do 98 posto – odvija se u jajovodima. Tu pojavu nazivamo tubarna trudnoća. Budući da može dovesti do rupture jajovoda, ona predstavlja istinsku prijetnju za zdravlje i život žene.
Za tubarnu trudnoću ne postoji jedinstven uzrok, ali su poznati neki faktori koji pridonose pojavnosti, od kojih je na prvom mjestu klamidijska infekcija, najčešće udružena s drugim anaerobnim bakterijama u polimikrobnu infekciju.
Osim uobičajenih simptoma trudnoće – izostanak menstruacije, mučnina, napetost u grudima – tubarnu trudnoću karakterizira bol u donjem dijelu trbuha, jače istaknut na jednoj strani, te općenito osjećaj napetosti u zdjelici. Ti se simptomi ne javljaju prije šestog tjedna od posljednje menstruacije. U isto vrijeme može se javiti i oskudno krvarenje.
Izvanmaternična se trudnoća liječi kirurškim putem ili lijekovima, ako je rano dijagnosticirana. Lijekovima se prekida trudnoća i prepušta tijelu da je reapsorbira.
Novotvorine jajovoda
Novotvorine jajovoda nisu tako učestale i uglavnom se radi o manjim dobroćudnim tvorbama koje prolaze bez simptoma i ne utječu na funkciju.
Karcinom jajovoda je jedan od najrjeđih zloćudnih tumora.
